Smanjili porez, prihodi narasli za milijardu kuna. Da, to je itekako moguće

S početkom 2017. godine porez na dobit smanjen je s 20 na 18 posto i uvedena je dodatna niža stopa od 12 posto za tvrtke s prihodom do tri milijuna kuna, a onda se dogodilo nešto što je vjerojatno šokiralo ljude u Ministarstvu financija - prihodi od tog poreza PORASLI su za oko milijardu kuna.

Kada je porez na dobit iznosio 20 posto, 2016. godine, uoči njegova smanjenja prihodi državnog proračuna od tog poreza bili su 7,187 milijardi kuna. Nakon prošlogodišnjeg smanjenja stope na 18, odnosno 12 posto, prihodi proračuna porasli su za oko 15 posto, na 8,266 milijardi kuna.

Naravno, ove brojke ne čude (osim možda ekipu koja velike poreze zagovara ''jer tako imaju u Danskoj''), s obzirom na to da je jasno da svako smanjenje poreza olakšava poslovanje, što vodi do veće ekonomske aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i u konačnici većih proračunskih prihoda. A kada stvari idu u suprotnom smjeru i porez raste, onda se tvrtke gase ili bježe u inozemstvo i u konačnici s velikim porezom imamo manje proračunske prihode, jer ga na kraju nema tko plaćati.

Huić: Niži porez povećava ekonomsku aktivnost i smanjuje sivu ekonomiju

Za komentar smo zamolili Davora Huića iz udruge poreznih obveznika Lipa koja se već godinama zalaže za smanjenje poreza i kontrolu javne potrošnje.

''To je vrlo jednostavno, ako je porezna presija prevelika i ako je percipirana kao previsoka i nepravedna, onda smanjenje poreza djeluje na dva načina - s jedne strane se povećava ekonomska aktivnost, a s druge strane smanjuje se siva ekonomija. Smanjenje poreza pozitivno utječe na ekonomski rast jer novac ostane ljudima, oni ga troše, ulažu... Postoji bezbroj dokaza da smanjenje poreza pozitivno utječe na ekonomsku aktivnost, pa i nakon smanjenja stope porezni prihodi zapravo ne padaju'', kaže Huić.

Grubišić: Poreze treba dodatno smanjiti

Financijski stručnjak dr. sc. Andrej Grubišić smatra da bi porezno opterećenje, pogotovo kad su u pitanju porezi na dobit i dohodak, dodatno trebalo smanjiti. Što se tiče rasta poreznih prihoda nakon smanjenja poreza, Grubišić kaže da smanjenje poreza nerijetko poveća porezne prihode.

“Postoji u ekonomiji nešto što se zove Lafferova krivulja koja pokazuje da zapravo nerijetko smanjivanjem poreza porezni prihodi rastu. Dijelom se ovdje radi o tom efektu. Također, činjenica je da je gospodarstvo raslo pa se i baza za oporezivanje povećala. Generalno mislim da bi Hrvatska trebala agresivno spustiti direktne poreze - porez na dohodak i porez na dobit kako bi se u što je moguće većoj mjeri novac ostavio onima koji ga stvaraju - kompanije će biti profitabilnije, imati veću dobit, građani će moći više trošiti, što će povećati potencijalni prihod od PDV-a.

Niža stopa poreza na dobit i dohodak bi omogućila da više ljudi ostane u Hrvatskoj. Mnogi ljudi zato što im fali 300 eura odlaze u Irsku, a smanjenje poreza bi im taj iznos ostavilo u novčaniku. Nitko ne ide u inozemstvo da se obogati, nego da preživi. Smanjenjem poreza na dobit mogli bismo možda privući strane investitore. Potencijalno bi investitori mogli biti zainteresirani za seljenje sjedišta kompanija u Hrvatsku. Općenito sam za niže poreze, a razlog je trivijalan - od kune koja će ostati u privatnom sektoru potencijalno će se stvoriti nekoliko kuna, a od kune koja završi u javnom sektoru stvorit će se 90 lipa'', kaže Grubišić.

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod