Srbi i Bosanci napravili su kaos na cestama zbog cijena goriva, Hrvate boli ona stvar

U petak su vozači u Hrvatskoj trebali blokirati promet zbog previsokih cijena goriva.

Dugo se najavljivao taj prosvjed, a Hrvati su primjer kako se to radi imali i iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Tamo su vozači zbog cijena goriva potpuno paralizirali ceste i počeli stvarati prave probleme vlastima. 

U Srbiji i BiH uporni vozači danima blokirali promet i uspjeli poslati snažnu poruku

U Srbiji su vozači u više navrata stvarali kaos na cestama, što je izazvalo dosta nervoze tamošnjih vlasti. Sve je počelo prije tjedan dana. U Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Pančevu, Šapcu i još nekoliko srpskih gradova zaustavili su oko 17 sati vozila u znak prosvjeda zbog visokih cijena goriva. Gotovo pola Beograda bilo je prošloga petka u potpunom kolapsu prometa. 

Uporni su vozači u Srbiji prosvjed protiv visokih cijena goriva ponovili i prije četiri dana. Promet su blokirali na najfrekventnijoj beogradskoj prometnici i izazvali potpun prekid prometa koji je ponovno paralizirao Beograd. Potpuno su blokirali i cestu prema Zrenjaninu. Intervenirala je policija koja je uklonila najmanje osam automobila. Kasnije istog dana srpski vozači su ponovno blokirali promet. 

Početkom prošlog tjedna i u Bosni i Hercegovini vozači su dva dana po sat vremena blokirali promet u više gradova u znak prosvjeda zbog visoke cijene litre goriva koja je na benzinskim postajama premašila 1,2 eura. Upornost im se isplatila, barem donekle, jer su vlasti Federacije BiH smanjile cijene benzina za najmanje 0,025 eura. 

Ukratko, vozači su u Srbiji i Bosni i Hercegovini bili solidarni i uporni, a čak i da nisu uspjeli ni u čemu drugome, pokazali su da se znaju i mogu suprotstaviti i da vlast ne može raditi baš što god hoće, a da oni to šutke trpe. Ukratko, pokazali su da se ne daju zajebavati i da im je to važnije od trenutne komocije. 

Trebalo se to dogoditi i u Hrvatskoj.  Ali nije

To se u petak trebalo dogoditi i u Hrvatskoj. Kažemo trebalo jer je na kraju, iako na nekim mjestima prosvjed doista jest uspio, u Hrvatskoj sve prošlo sporadično i zapravo jadno, kako to već obično bude kada Hrvati prosvjeduju. 

Na jednom od najprometnijih križanja u Zagrebu, onom Držićeve i Vukovarske na kojem je bio naš reporter, nije se zaustavio baš nitko, a jednako je bilo na većini najprometnijih križanja i prometnica gdje se vozilo najnormalnije.

Naravno, ne treba odmah cijeli prosvjed prozvati potpunim fijaskom, jer to nije bio. Na nekoliko mjesta promet u Zagrebu doista jest bio zaustavljen. Nekoliko automobila blokiralo je pristup rotoru na Aveniji Dubrovnik u smjeru juga, isto se dogodilo i na Trgu žrtava fašizma ispred središnjice HDZ-a, a blokirana je bila i pristupna cesta na Slavonsku aveniju s Avenije Većeslava Holjevca te još nekoliko lokacija.

Prosvjed je najuspješniji, čini se, bio u Osijeku, gdje je kod kružnog toga na Đakovštini potrajao čak sat vremena. Blokada je bilo i u Rijeci, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Sisku, Petrinji, Puli i nekim drugim mjestima. 

Ne može se dakle govoriti o potpunom fijasku, niti treba prešutjeti uspješne akcije vozača koji su se odlučili priključiti prosvjedu i ugasiti motor, kao ni onih koji su se odlučili s njima solidarizirati.

No ipak ostaje činjenica da se u 17 sati, za kada je bio zakazan prosvjed, u većini Hrvatske vozilo uobičajeno, u Zagrebu možda čak i protočnije nego inače petkom u to vrijeme, naravno izuzev lokacija na kojima je doista zaustavljen promet. Za ilustraciju, u drugom najvećem gradu Splitu nijedna cesta nije bila blokirana. 

Organizator prosvjeda: Nisam ni zadovoljan ni nezadovoljan

Prosvjed je organizirala građanska inicijativa Ugasi motor. Razgovarali smo s njenim predstavnikom Damirom Kristijanom Roginom. Pitali smo ga kako je zadovoljan prosvjedom. 

"U Zagrebu je bio prosvjed na desetak lokacija. Bila je zatvorena Avenija Dubrovnik prema Remetincu. Mi smo zaustavili sve kod HDZ-a, tamo je sve stalo, to je bilo fantastično. Ja sam svjestan svega, prosvjede radim već tri i pol godine. Dva uspješnija su bila onaj protiv GMO-a i Monsanta i onaj protiv poreza na nekretnine. Znam gdje živim i koliko je ljudi voljno doći i nešto napraviti. Ali ima jedan moment koji se dogodio, ja bih to nazvao osnovna škola borbe za sebe. Probudio se jedan dio ljudi. Ja ne mogu reći da je ovo loš, dobar, propali ili vrhunski prosvjed. Ali dogodio se jedan moment da je na deset minuta u petak nakon radnog vremena izašla cijela Hrvatska", rekao je za portal Index Rogina. Najzadovoljniji je upravo time što su se ljudi odazvali prosvjedu diljem Hrvatske. 

Najavljuje nove prosvjede. 

"Dobro je to što mi nećemo stati. Akcija ide dalje. Hoće li biti za sedam ili 14 dana ne znam, ali neće stati na ovome. Neće biti samo Ugasi motor. Imamo malo širi plan. Ideja je bila da vidimo koliko ljudi u neko doba može svjesno stati, reagirati i boriti se za sebe. To je bila prva stvar koju smo htjeli vidjeti. Nisam super oduševljen ovime danas, ali nisam ni razočaran. Ne mogu biti razočaran jer je bilo fantastičnih ljudi. Ovo troje koje je zatvorilo Aveniju Dubrovnik, ja bih im sada večeru platio. Sve su zaustavili do rotora. Sad svi oni koji su bili u toj koloni znaju što se događa. Mediji su puno pisali o tome, ali puno ljudi još ne zna što se događa. Ovo je dobar početak", kazao je Rogina. 

"Prosvjed je stvar kulture, ali mi smo neodgovorni i nesolidarni"

Pitali smo zašto je u Srbiji prosvjed djelovao puno organiziranije i zašto se puno veći broj ljudi solidarizirao odmah na prvom prosvjedu koji je tamo održan još prije tjedan dana. 

"Srbi imaju taj mentalni sklop da kad nešto ne valja oni reagiraju i prosvjeduju. Mi smo razjedinjeni baš zato što su nas indoktrinirali strahom, dugom, neodgovornošću. Moje je osobno mišljenje da smo kao narod jako neodgovorni i to je osnovni problem koji moramo riješiti. Tako smo neodgovorni i prema budućim naraštajima kakvu smo državu postavili. I previše širimo defetizam", smatra Rogina. 

"Ovo smo organizirali ad hoc u četiri-pet dana. Nismo znali odakle krenuti. Dvadesetak je nas koordinatora. Nismo htjeli miješati politiku. Ovo je za opće dobro. Sada smo imali Ugasi motor. Mi možemo reći: Gasi sve. Mi možemo ugasiti Hrvatsku ako to odlučimo, a ne da nam nameću ovako bezobrazno neke stvari. Mi želimo ljude provući kroz jedan zdrav, ljudski odnos prema tom prosvjedu. Prosvjed nije stvar nekulture, prosvjed je stvar kulture. Akcija je stvar kulture. Svjesnost čovjeka da ima problem i da ga treba riješiti. Ako smo neodgovorni, ako nismo solidarni, ne priznamo jedni druge, to se neće dogoditi. Ljudi trebaju pomagati jedni drugima. Potpuno su nas podijelili, na sve moguće načine. Tako se ljudima lako upravlja. Ono što bi nas sve trebalo primarno zanimati je egzistencija i budućnost", zaključio je Rogina.

Hrvate brinulo kako što prije doći kući

Nažalost, većinu Hrvata je najviše zanimalo kako što prije doći kući. Ne tiče se to naravno samo ovog, možda i nedovoljno organiziranog prosvjeda, nego svake prilike u kojoj se mogao pokazati društveni bunt, ali je on izostao. Već se mnogo puta pokazalo da u ovoj zemlji nema sreće za prosvjede. Zapravo se čini kao da su Hrvati, ili da budemo pošteni - većina Hrvata, sposobni gledati samo svoj trenutni neposredni interes. U konkretnom slučaju prosvjeda u petak, kako što prije doći kući s posla. Većinu Hrvata, čini se, cijene goriva mogu uznemiriti tek kada su na benzinskoj i kada ga moraju platiti. Kad bi prosvjed bio baš tada na benzinskoj postaji, Hrvat bi mu se možda pridružio.

No kada je prosvjed u petak, a rezervoar će izdržati do kuće gdje ga čekaju utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva, šansa da se prosječan Hrvat zaustavi i deset minuta žrtvuje svoju komociju radi zajedničkog cilja, pokazalo se još jednom i u petak, nikakva je. O državi koja mu otme pola plaće i više od pola cijene goriva razmišljat će nekom drugom prilikom. Ako ikad. 

Uhljebi uzimaju 60 posto cijene benzina

Da država ne uzme oko 60 posto ukupne cijene, litra benzina koštala bi oko četiri i pol kune. Nabavna cijena ima udjel 30-35 posto, dok posebni porezi (trošarine i PDV zajedno) iznose oko 60 posto. Prema analizi Agencije za tržišno natjecanje, gledajući današnju cijenu benzina čija je prosječna cijena 10,48 kuna po litri, ukupna trošarina s porezom iznosi 6,3 kuna. Udio nabavne cijene iznosi 3,15 do 3,67 kuna, a marža trgovca 0,55 do 1,05 kuna. Inače, samo 2013. godine trošarina je povećana tri puta. Osim toga plaćamo i jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost, od čak 25 posto.

Da još pojednostavnimo, ako natankate za 200 kuna, od tog iznosa uhljebima ide čak 120 kuna, 60-70 kuna je nabavna cijena, a marža iznosi 10-20 kuna. Cijena litre Eurosupera 95, ponovimo i to još jednom, mogla bi biti četiri i pol kune. Naravno, neće biti toliko, ali država i svi oni koji se namiruju od trošarina, poput HAC-a, HC-a i HŽ-a, neće se odreći ni lipe koju dobivaju (a rastom cijena dobivaju sve više jer otimaju isti postotak koliko god visoke cijene bile) ako građani ne pokažu da im to smeta. 

Prosvjed nije potpuni fijasko, ali neće natjerati državu da otima manje

A očito im još uvijek ne smeta dovoljno. Prosvjed nije ispao potpuni fijasko, ali nije bio ni ništa što bi vladajuće prisililo da smanje trošarine. Što bi ih prisililo da ne uzimaju sve više dok građani plaćaju sve skuplje.

Nije pomoglo ni to što se prosvjed održavao u 17 sati kada su u većim gradovima, a posebno u Zagrebu, ionako velike gužve koje bi mogle proći pod prosvjed. 

U petak se u Zagrebu uistinu činilo da su gužve čak i manje nego inače, osim na onih nekoliko mjesta na kojima je doista stao promet.

Prosvjed je, dakle, rijetko koga omeo u uobičajenim aktivnostima pa bi se u Hrvatskoj zapravo mogao smatrati uspješnim. 

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu