Dvoje ljudi je mrtvo. Koliko ih još treba umrijeti, ministre?

"Zdravstveni sustav RH je među 15 posto najboljih na svijetu", rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, početkom srpnja ove godine. Danas, svega mjesec dana nakon te optimistično-nerealne izjave, govori se o kolapsu sustava hitne medicinske pomoći te dvije smrti mladih ljudi u Zaprešiću i Jastrebarskom ovog vikenda. 

Odavno jasno da sustav ne funkcionira

Naime, nakon što su mediji objavili priču o mladiću koji je sinoć preminuo u Zaprešiću, otkrilo se da je u gotovo isto vrijeme preminula osoba u Jastrebarskom, a ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije mr. Davorin Gajnik priznao je kako nemaju dovoljno timova.  

Podsjetimo, o reformi zdravstva, ali i hitne medicinske pomoći govori se već dvadeset godina, a 2011. godine provedena je i reorganizacija hitne medicinske službe. Tada su uvedeni timovi hitne medicinske pomoći T1 i T2. Tim T1 činili su liječnik specijalist hitne medicine i medicinska sestra ili tehničar te vozač. Tim 2 sastavljen je samo od medicinske sestre ili tehničara. Već od početka je bilo jasno da takav sustav ne funkcionira. 

Sustav je često kolabirao jer je vozila s liječnikom bilo najmanje, a s druge strane nije se ulagalo u stručno osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara. Isto tako, zbog nedostatka osoblja često su medicinske sestre bile i vozači, a mladi neiskusni liječnici odjednom bi se zatekli na terenu. Županijama je ostavljen izbor o raspodjeli vozila hitne medicinske pomoći, a uskoro su se rasprave o tome pretvorile u teško politikantstvo. 

Kujundžić bi o svemu, samo ne bi o ostavci 

Nakon godina loših iskustava, sustav je trebao biti promijenjen prije dvije godine - medicinske sestre i tehničari trebali su biti stručno osposobljeni za pružanje i prijevoz unesrećenih osoba do bolnica, gdje su ih trebali primati doktori s iskustvom, po uzoru na sustave zapadnih zemalja.

Iako je zakon dobio dozvolu saborskog Odbora za zdravstvo, nikada se nije o tom zakonu glasalo u saboru. Naime, Kujundžić ga je stavio u ladicu te krenuo smišljati svoj zakon. Kada bi se taj zakon trebao pojaviti i kako bi trebao izgledati, nitko ne zna. 

"Smatrate li se odgovornim za ono što se dogodilo u Zaprešiću i hoćete li podnijeti ostavku?", upit je koji smo još jutros postavili Kujundžiću. Ministra smo i nazvali, ali odgovor na ovo pitanje nismo dobili. Jučer ujutru je tek rekao kako je u Zaprešiću sve bilo po pravilima, no problem je upravo u pravilima koja se nisu pokazala dobrima. 

Šef sindikata hitne medinske pomoći: Da, ovo je kolaps 

"Da! Ovo je kolaps sustava te posljedica nedostatka bilo kakve reforme hitne pomoći o kojoj se govori već godinama", rekao je za portal Index predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota

Šota ističe kako je do slučaja iz Zaprešića očigledno došlo zbog nedovoljne educiranosti kadra i nedovoljnih kompetencija pa djelatnici hitne medicinske pomoći bez liječnika ne mogu gotovo ništa raditi niti ulaziti u postupak. 

"Na loš zakon upozoravamo već duže vrijeme, a mislili smo da smo blizu 2016. godine kada smo predali zakon koji je trebao regulirati rad hitne medicinske pomoći, a taj zakon prošao je saborski Odbor za zdravstvo. No promjenom vlasti nitko ga više ne spominje. Zaboravljen je", kaže Šota.

U vozilu ne treba biti liječnik, treba imati educirane i osposobljene sestre i tehničare

Naime, Šota kaže kako bi se trebalo odustati od toga da u vozilu hitne medicinske pomoći postoji liječnik, već treba imati educirane medicinske sestre i tehničare, kao što je slučaj svugdje u svijetu. 

"Pa vidite i sami u američkim serijama da u vozilu hitne medicinske pomoći nema liječnika. Idu educirani ljudi, tzv. paramedicsi, koji su upućeni u sve procedure i znaju kvalitetno pružiti medicinsku pomoć. Ne mogu shvatiti zašto kod nas nije tako", kaže Šota, dodajući kako je poznato da u Hrvatskoj nedostaje liječnika, kao i da bi ovakav sustav i pružanje edukacije, odnosno osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara, doveo do kvalitetne hitne pomoći. Šota naglašava kako su se i druge zemlje, bogatije od Hrvatske, odlučile na ovakav sustav.  

"Naravno, nije tu kraj. Lijepo je pročitati kako vatrogasci dobivaju nova vozila ili kad dobijemo nove kanadere, no hitna medicinska pomoć također je na izdisaju sa svojim voznim parkom. Stanje je užasno", napominje na kraju Šota. 

Prosvjedovali u travnju ove godine 

Naglasimo kako su u travnju ove godine djelatnici hitne medicinske pomoći prosvjedovali na Markovu trgu tražeći beneficirani radni staž, povećanje plaća i status službenih osoba. U zavodima za hitnu medicinu danas radi oko 2500 osoba, a djelatnici hitne medicinske pomoći, kao i sanitetskog prijevoza, imali su beneficirani radni staž do 1998. godine, kada im je ukinut.

To im je ukinuo i potpisao tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.

Ministar rada Marko Pavić u travnju ove godine rekao je da za svaku takvu djelatnost, koja traži beneficirani radni staž, treba predočiti posebnu studiju, dok je resorni ministar zdravstva Milan Kujundžić lakonski odgovorio kako mogu pokušati tražiti beneficirani radni staž. I da mogu razgovarati. Do danas nije napravio ništa. 

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu