Ne, zapadna civilizacija se ne temelji na kršćanskim vrijednostima

Iako se Zapad s ponosnom zalaže za liberalnu demokraciju, pluralizam i slobodu izražavanja, judeo-kršćanske ideje protive se tim vrijednostima, piše Sam Sinha za Conatus News.

U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka.

“Argument da se vrijednosti Zapada temelje na judeo-kršćanskim idejama nije nov – riječ je o modernom obliku vjerovanja da moral potječe od religije. Iako bismo mogli s priličnom sigurnošću tvrditi da su temelji Zapada stvoreni zahvaljujući doprinosima određenih kršćana i Židova, nije moguće s istom sigurnošću tvrditi da je za to zaslužna religija.

Zapad se ima pravo ponositi na svoje zalaganje za liberalnu demokraciju, pluralizam i slobodu izražavanja. Ipak, moral i ljudsko poštenje stariji su od religije, a ideja da se zapadna civilizacija temelji na judeo-kršćanskim vrijednostima povijesno je netočna, ako ne i apsurdna.“

Demokracija u Ateni i Vaishaliju

“Judeo-kršćanske vrijednosti nisu stvorile demokraciju, već je do njezinog nastanka došlo u drevnoj Ateni, kao i u starom indijskom Vaishaliju, gdje je postojala određena količina slobode mišljenja. Iako u Vaishaliju nije postojala stvarna demokracija – jer je moć bila u rukama vladajućih obitelji – njegovo se ustrojstvo može smatrati početkom demokracije.

Premda se uzdigla iznad vrijednosti svoga vremena, demokracija u Ateni također je imala svoje nedostatke. Žene su, primjerice, bile isključene iz nje te nisu imale politička prava. Ipak, nastanak demokracije pojava je koja zaslužuje priznanje. S druge strane, svete knjige nalažu nešto što ni približno ne nalikuje na demokraciju. Iz Biblije je jasno vidljivo da se Bog, a ne pojedinac, smatra najvišim autoritetom.“

Judeo-kršćanske vrijednosti i sloboda izražavanja

“Iz judeo-kršćanskih tekstova također je jasno da vrijednosti koje se u njima promiču ne potiču slobodu izražavanja.

Suzbijanje nekonvencionalnih mišljenja nije povezano samo s judeo-kršćanskim vrijednostima. Riječ je o taktici koju rabi svaki totalitarni režim – Sokrat je sličnu sudbinu doživio u Ateni, što je na neki način poslužilo kao kobni nagovještaj pada demokracije u roku od pedesetak godina.

Sloboda govora potječe iz petog ili šestog stoljeća prije Krista, kada se pojavila u Ateni. Ipak, sloboda govora u Ateni nije bila bez posljedica, što se može smatrati očekivanim u društvu koje tek stvara demokratsku republiku.“

Ukidanje ropstva nije utemeljeno na judeo-kršćanskim vrijednostima

“U Starom zavjetu postoje odlomci koji se tiču robova. Ipak, ropstvo se u tim odlomcima ne osuđuje, već se navode pravila vezana za isto. Pojava kršćanstva nije pomogla ukinuti ropstvo. S druge strane, stoljećima prije pojave kršćanstva atenski političar Solon proveo je reformu zakona kako bi se oslobodili svi atenski robovi.

Jedno od najčešćih kršćanskih opravdanja za Isusov stav prema ropstvu je činjenica da je u njegovo doba ropstvo bilo uobičajeno te da se nije smatralo jednako problematičnim kao danas.

Iako Isus ropstvo nije smatrao vrijednim osude, njegov kineski suvremenik jest. Car Wang Mang ukinuo je ropstvo 17. godine poslije Krista kako bi ograničio moć zemljoposjednika, što je iste razbjesnilo te su organizirali državni udar.

Wang je ubijen 23. godine poslije Krista, nakon čega je ropstvo ponovno uvedeno. Činjenica da je pokušao ukinuti ropstvo razlikuje ga od njegovih suvremenika diljem svijeta, uključujući Isusa.

Ropstvo je u SAD-u ukinuto oko 1800 godina nakon pojave kršćanstva. Kad bi se zapadno viđenje ropstva temeljilo na judeo-kršćanskim vrijednostima, bilo bi realno očekivati mnogo ranije ukidanje ropstva. Osim toga, valja napomenuti da je robove počeo oslobođivati sekularni humanist Richard Randolph 1791. godine.“

Ostale temeljne vrijednosti

“Također bismo se mogli zapitati zalažu li se judeo-kršćanski tekstovi za ravnopravnost spolova. Mizoginija se može pronaći u većini vjerskih tekstova, a Biblija ne predstavlja iznimku. Između ostalog, u njoj stoji da suprugu valja ubiti u slučaju da laže o svojoj nevinosti.

Pojam 'kulturnog konteksta' često je opravdanje za mizoginiju iz Biblije – napominje se da su se viđenja iz Biblije temeljila na kulturološkim standardima njezinog doba. Na taj se način priznaje da je moral tog doba utjecao na Bibliju, a ne obrnuto“, zaključuje Sam Sinha za Conatus News.

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu