Priča hrvatskog novinara iz Švedske: Prvi dan škole uz citate Tesle i Einsteina

Slobodan Mufić odselio je s obitelji u Švedsku još 2016. godine. Za portal Index je napisao tekst o svom iskustvu u švedskom obrazovnom sustavu - o upisima u školu te o prvom danu škole svoje kćeri.

"Naša je škola potpuno besplatna. Lokot za školski garderobni ormarić jedino je što ćemo ikad tražiti da platite“, rekao je roditeljima prvog dana nove školske godine Peter Gejervall, jedan od dvojice ravnatelja Škole Raoula Wallenberga u švedskom gradu Skövdeu.

Lokot smo platili 20 kruna (oko 14 kuna), a sve ostalo, poput knjiga, bilježnica, olovaka i ravnala, naša je kći Leona dobila kao i svi ostali učenici njene dobi u Švedskoj. Ovih su dana svim učenicima sedmih razreda podijeljeni i ruksaci s novim prijenosnim računalima, a sve na teret općinskog proračuna vrijednog oko dvije milijarde kuna.

Wallenbergova škola privatna je i profitabilna obrazovna ustanova, jedna od šest istog imena u cijeloj zemlji.

Trenutačno u Švedskoj djeluje oko 4800 osnovnih škola, a od tog broja otprilike njih 800 nije osnovala država. Redovni nastavni program isti je kao i u državnim školama, ali izborni programi, metodologija rada i ozračje ponešto su drukčiji. Ne nužno i bolji nego u ostalih 15-ak osnovnih škola u općini Skövde.

Istini za volju, ovu školu nismo odabrali vodeći se nekim kvalitativnim parametrima, nego je Leona jednostavno slijedila svoje prijateljice iz prethodnog razreda: Poljakinju Nadiju te Šveđanke Emiliju i Mou.

Nismo trebali ni potvrde ni pečate ni svjedodžbe

Sa šestim razredom u Švedskoj završava tzv. srednji osnovnoškolski stupanj, nastavni program postaje ozbiljniji i učenici obično mijenjaju školu. Nitko nas prilikom upisa u novu školu nije tražio ni potvrde, ni pečate, ni biljege, ni svjedodžbe, niti bilo što drugo iz jednostavnog razloga što živu osobu iz Wallenbergove škole nismo ni čuli, ni vidjeli do prvog dana nove školske godine.

Upis smo obavili online još prije nekoliko mjeseci, a jedino što se od nas tražilo e-mailom su informacije o eventualnim alergijama, posebnoj dijeti i izbornim programima koje naša kći želi pohađati.

Sve ostale potrebne podatke školska administracija dobila je od Leonine dosadašnje škole (uz naše dopuštenje, naravno).

Profesor u govoru citirao Teslu i Einsteina

Bilo nam je drago čuti da će od sedmog do devetog razreda u Wallenbergovoj školi naglasak biti na matematici.

Objasnio nam je to mladi profesor motivacijske matematike Tarek Arnaout tijekom govora svim roditeljima u kojem je na moje zadovoljstvo dvaput citirao Nikolu Teslu i jednom Alberta Einsteina.

Među ostalim, rekao je kako zadaci i izazovi koje učenici s lakoćom svladavaju nemaju nikakvog smisla, da se do ultimativnog uspjeha može doći samo kroz seriju promašaja i neuspjeha te kako će učenike već u sedmom razredu upoznati s logaritmima, kvadratnim jednadžbama i matricama.

Švedska je bila loša u matematici

Leona, naravno, još ne zna što ju uskoro čeka na satovima matematike.

Prema PISA testovima, upravo u matematici švedski 15-godišnjaci najviše zaostaju za svojim skandinavskim vršnjacima.

Švedska je najlošije rezultate postigla 2012. godine, no nacionalna obrazovna agencija (Skolverket) je reagirala pooštrivši kriterije u osnovnim školama i već tri godine kasnije mladi Šveđani vratili su se u zapadnoeuropski prosjek s tendencijom daljeg uzdizanja na ljestvici.

Bilo je prijedloga i da se ocjenjivanje umjesto u šestom, uvede već u trećem razredu, no prevladalo je mišljenje da djecu treba sačuvati od stresa i da su bezbrižno djetinjstvo te odgoj sretnih, zadovoljnih i samouvjerenih mladih ljudi ipak prioriteti. Međutim, kad ocjenjivanje jednom počne, kriteriji su jasni i vrlo strogi, a učitelji uglavnom nepopustljivi.

Negativna ocjena ne smatra se katastrofalnim neuspjehom

Za razliku od hrvatskog brojčanog sustava, švedski učenici bore se za pet pozitivnih ocjena (od A do E), dok se za nedovoljno znanje daje F. Tijekom Leonina dvogodišnjeg školovanja u Švedskoj nije se dogodilo da polovina razreda iz nekog ispita dobije A te da na kraju školske godine baš svi učenici iz svih nastavnih predmeta dobiju prolaznu ocjenu.

No, negativna ocjena ne smatra se katastrofalnim neuspjehom, niti ona onemogućava nastavak školovanja.

Prepoznaju najbolje i rade s njima

S druge strane, brzo se prepoznaje najbolje učenike i daju im se teži zadaci i naprednije gradivo nego ostatku razreda. Općenito, naglasak je na konkretnim i primjenjivim znanjima te dobroj pripremi za uključivanje na tržište rada.

Osobnost, razvoj socijalnih vještina i kritičko razmišljanje

Švedske škole posebnu pažnju pridaju izgradnji osobnosti, razvijanju socijalnih vještina i poticanju kritičkog razmišljanja.

Od učenika se očekuje da propituju činjenice i da slobodno argumentiraju vlastite ideje i formiraju svoju percepciju svijeta koji ih okružuje.

Tako je Leona već u petom razredu na satu skupine društveno orijentiranih predmeta slušala o američkim predsjedničkim izborima 2016. i njihovoj važnosti za međunarodnu zajednicu.

Uoči izbora o društveno-političkim pojmovima

Ništa drukčije nije ni ovih dana u Školi Raoula Wallenberga.

U nedjelju se u Švedskoj održavaju parlamentarni izbori i uče se osnovni društveno-politički pojmovi: parlament, republika, višestranački sustav, slobodni i tajni izbori, neovisni mediji...

Nedostaje im učitelja i profesora

Zanimljivo je da švedskim školama kronično nedostaje učitelja i profesora. Činjenica da manjak postoji unatoč tome što iz švedskih fakulteta svake godine izlazi sasvim dovoljno kadrova govori ni da švedski obrazovni sustav nije bez mana.

Gotovo četvrtina obrazovanih učitelja odabrala je karijeru izvan školskog sustava. Iz komunikacije s učiteljima hrvatskog i općenito ex-jugoslavenskog podrijetla spoznao sam da su nedisciplina, pa i nasilje središnji problemi u školama. Čak je i Leona znala primijetiti kako su njene učiteljice u prijašnjoj školi previše tolerantne prema ispadima u ponašanju svojih učenika.

Svjedodžbu nam kći nije morala pokazati

Ponekad učenička prava idu i do pomalo apsurdnih razina. Tako je prošlog lipnja svjedodžba s ocjenama za šesti razred došla poštom na Leonino ime i striktno zakonski gledano nije nam ju morala pokazati.

U Wallenbergovoj školi, srećom, ne njeguju takvu praksu. Postoji interaktivni portal na kojem roditelji mogu komunicirati s učiteljima te praktički u realnom vremenu pratiti sve što se događa u školi, od ocjena, preko dnevnog menija u školskom restoranu do sadržaja pojedinih nastavnih satova.

Pojačana satnica stranih jezika

Ono čime smo posebno zadovoljni u Wallenbergovoj školi je pojačana satnica stranih jezika. Engleski jezik uči se četiri sata tjedno, a naša kći odabrala je i španjolski, kojem se posvećuje još tri sata tjedno. Osim toga, na kraju svakog nastavnog sata iz svih ostalih predmeta pet minuta izdvaja se kako bi se glavni pojmovi i izrazi objasnili i preveli na engleski jezik.

Nadamo se, dakle, da će do kraja gimnazije Leona tečno govoriti švedski, hrvatski i engleski te bez titlova pratiti dijaloge TV-serijala „Los ricos también lloran“. Završit ću s nezaobilaznim pitanjem svih rasprava o školskoj tematici.

Nema vjeronauka u školama

Ne, u Švedskoj ne postoji vjeronauk u školama. Vjerski odgoj, vjerski simboli i vjerski službenici bilo koje religije nemaju pristup školama. Ali postoji nastavni predmet religijskog znanja u kojem se učenike upoznaje sa svim važnijim religijama svijeta, pa je tako prošle školske godine Leona učila i osnovne pojmove iz budizma.

U cijeloj Švedskoj postoji i 100-tinjak religijskih škola s pravom javnosti, mahom kršćanskih i islamskih, no i one su u redovnoj nastavi dužne slijediti program koji propisuje država.

U suprotnom, riskiraju da ih Skolverket zatvori i da novac koji lokalna samouprava kroz sustav vaučera godišnje plaća obrazovnim ustanovama za svakog učenika (vrijednost vaučera varira, a u Skövdeu iznosi oko 50.000 kuna) završi u nekoj drugoj školi.

Nije švedski obrazovni sustav najbolji na svijetu, ali je bolji od hrvatskog

Što sam stariji, to sam više uvjeren da je pitanje obrazovanja, uz zaštitu okoliša, ključno pitanje za budućnost zapadne civilizacije.

Ni Hrvatska tu nije iznimka. Švedski obrazovni sustav daleko je od najboljeg na svijetu, ali ipak je u svim parametrima bitno bolji od hrvatskog.

Taj je sustav iznjedrio generacije koje su od Švedske stvorile jednu od najnaprednijih zemalja svijeta.

Hrvatskoj, naravno, ne treba puka kopija tuđeg školstva, ali dobro bi joj došla temeljita obnova vlastitog.

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu