Zašto državna jamstva Uljaniku ne bi platili ministri svojim novcem?

Goran Vojković, komentar za portal Index

Hajdemo stvari pojednostaviti do maksimuma. U većim poslovima, od gradnje kuće preko zgrade do broda, obično na početku naručitelj uplati veći novac. Kako bi bio siguran da će onaj koji gradi ili izvodi neke druge radove isporučiti nešto za taj novac (a ne primjerice odvesti građevinsku firmu u stečaj, pokupiti strojeve pod leasingom i radnike u novu, a vaš novac ispari), traži se jamstvo nekog trećeg za taj veći novac koji ste dali unaprijed. U pravilu, taj treći je banka. Znači, dali ste 50.000 eura za stan gdje još nije ni lopata zabijena, dajete 5.000.000 eura unaprijed za gradnju broda i naravno tražite jamstvo da će to što ste naručili biti urađeno. Toga ima u svim velikim poslovima, čak i u softverskoj industriji.

Izvođač (zgrade, broda, računalnog programa, nečeg trećeg) ide do svoje banke i kaže: "Doći će mi uplata na XY kuna, naručitelj traži jamstvo od tih XY kuna na toliko vremena", bankarski službenik ili ako su iznosi veći neki savjetnik uprave, dobro pogleda vaše papire i ako dobro stojite, ako je vaš rad uspješan i banka ima povjerenje u vas, izda vam bankarsku garanciju. Ako je stvar baš velika, poput izgradnje serije zrakoplova, onda banka zove svoju maticu pa se daju supergarancije od stotine milijuna eura. Postoje još garancije za dobro izvršen posao i druge, no da ne širimo priču – banka vas provjeri i ako vjeruje da ćete novac naručitelja potrošiti kako je dogovoreno, izda vam garanciju. Za nju banka uzima neki postotak, mora i ona zaraditi. Ako stvari kod isporuke krenu loše, naručitelj aktivira garanciju i naplaćuje se od banke.

No što ako vam banka ne želi dati garanciju? Službenici banke su pogledali vaše poslovanje i zaključili kako je pametnije dati garanciju nekome tko se kocka u Vegasu? Ako su procjenitelji banke (obično ekipa sa završenom financijskom matematikom, skupim MBA studijima i plaćeni dosta bolje čak i od naših ministara) zaključili kako nemate šanse odraditi posao na vrijeme ili uopće ne možete, ili je mogućnost da odete u stečaj prevelika ili općenito poslujete neuredno, banka vam neće dati garanciju.

Državo, pomozi!

U svijetu gubljenje povjerenja banke obično znači propast firme ili traženje jakog partnera, no u Hrvatskoj to znači: "Državo, pomozi!". Dakle, ako školovani stručnjaci zaključe kako vam poslovanje ne valja, direktori, lokalni gradonačelnik i župan će se naći pred vladom i u Banskim dvorima kukati o: "strateškoj proizvodnji", "očuvanju radnih mjesta", "tradicijskoj važnosti ove industrije" i tražiti – državno jamstvo. Kukat će, pričati teške priče kako neće moći kupiti novi auto s trozonskom klimom, kako će narod na ulice, a oni spasti na polovnog Opela bez vozača.

Što je državno jamstvo? Vrlo slično onome što daju banke bankarskom garancijom, ali iz njega stoji država, tj. svi mi. Državni dugovi, ne zaboravimo, nasljeđuju i države, ima desetak godina da je bila vijestica kako je plaćen zadnji dug Kraljevine Jugoslavije. Onaj iz Juge još plaćamo, a ove naše plaćat će i naši unuci (ako ostanu ovdje).

Državna jamstva firmama su politička odluka

Drugim riječima, ako bankarska ekipa s plaćama od 30.000 kn, 20 godina staža i vrlo teškim fakultetima (nije bez veze zašto malo ljudi upisuje financijsku matematiku, iako jamči zaposlenje i dobru plaću) zaključi kako ne poslujete dobro, tu je onda politika koja će odlučiti da se nekome državnim novcem jamči za njegovo poslovanje. Vlada naravno nema financijske stručnjake kakve imaju banke. Vlada će istina napraviti neko ekonomsko obrazloženje zašto daje državno jamstvo, ali ne zavaravajmo se. U pitanju je politička odluka.

Kada država nekim firmama kao što je Uljanik ili Petrokemija daje državno jamstvo, onda to otprilike znači: "Jasno nam je da su poslovanje ove firme pregledali najbolje stručnjaci i da ne žele dati garanciju jer je rizik prevelik, ali zato ćemo mi jamčiti novcem poreznih obveznika". To je katastrofalno razmišljanje. Kao prvo, krši se Ustav Republike Hrvatske koji u čl. 49. st. 2. govori: "Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu".

Davanjem državnog jamstva - dok drugi moraju tražiti bankarske garancije (ili jamčiti na treći način, npr. hipotekom) - država neke firme stavlja u privilegirani položaj. Jer, ako ste mali ili srednji privatnik i smiješi vam se lijep posao, država vam neće dati državno jamstvo. Ono je politička, ne ekonomska odluka države, time se neki za politiku važni gospodarski subjekti stavljaju u povlašteni položaj.

Zašto članovi vlade ne bi za državna jamstva jamčili osobnom imovinom?

Dakle, kako je u konačnici državno jamstvo politička odluka (uostalom daje je političko tijelo, vlada), zašto ne bismo uveli da su kod aktiviranja tog jamstva, tj. ako stvari ne idu kako bi trebale, prvo osobno odgovaraju članovi vlade? Neka kažu: "Mi vjerujemo u ovu firmu, mi vjerujemo u ovo poslovanje i za ovih 100.000.000 (ili koliko već kuna) mi jamčimo prvenstveno svojom osobnom imovinom, pa tek ako se prodajom sve te naše imovine ne skupi, neka plate porezni obveznici".

Stvar je jednostavna – ako vlade (u množini, jer su mnoge davale državna jamstva) smatraju da će se ona aktivirati, tj. da će vjerovnici uzeti novac iz proračuna, onda nemaju pravo financijski obvezivati sve nas. Ako vjeruju da će firma kojoj daju jamstva poslovati dobro i da se ta jamstva neće nikada aktivirati, zar nije najbolji i najjači čin podrške stati iza te firme i vjere u njeno poslovanje vlastitim nekretninama, plaćom, automobilima, Rolexima i drugom imovinom?

Da je tako, da iza državnog jamstva stanu osobnom imovinom, onda bismo članovima vlade rekli: "Bravo, tako se to radi!". Ovako treba državi zabraniti davanje državnih jamstava firmama. Krši se Ustav, a i na kraju račun loših političkih odluka dođe građanima na naplatu. Neka političari koji vjeruju u takve firme (a nema političara Istre i Primorja koji se nije uskokodakao zadnjih dana) dignu kredite i pomognu svojom privatnom imovinom. Znamo da imaju. Pa neka "vjeru u budućnost" potkrijepe vlastitim novcem.

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu