Za ratne zločine - pitati Franju Tuđmana

Sanja Modrić, kolumna za ''Novi list'', pregled tjedna

PONEDJELJAK Ajmo, hrvatski radnici su džaba

Katastofalno loš dan imao je premijer na vikend-konferenciji »Investicijski potencijali Hrvatske«. Argument koji je posebno odabrao da k nama namami inozemne investitore bio je taj da su naši radnici – totalni jeftilen. – Sat rada u Hrvatskoj je 2,5 puta jeftiniji od prosjeka u EU-u i 3,2 puta jeftiniji nego u Njemačkoj – pohvalio se Plenković. Umjesto da premijeru bude neugodno, našao je da se treba bizarno pohvaliti upravo time što se u državi koju on vodi radi za kikiriki.

No, kakva je preporuka za ulagače što sat rada ovdje prosječno košta 10,64 eura (dok je u EU prosjek 26,76, a u Njemačkoj 34,09 eura), evidentno je po izuzetno niskoj razini stranih investicija kod nas. Hrvatska bi po udjelu investicija iz inozemstva bila najgora u EU-u da nije još manje atraktivne Slovačke.

Očito je, dakle, da niska cijena rada ne igra kao što to misli naš premijer kad se hvali činjenicom da se našeg vrhunskog stručnjaka s akademskim obrazovanjem i referencama ovdje može dobiti za cijenu bravara u Njemačkoj ili Irskoj. I zato ga je oko toga najbolje ispravio HSS. Iz Beljakove stranke poručili su Plenkoviću da je Hrvatska na zlu glasu kod ulagača zbog »kriminalnog i korumpiranog sudstva, katastrofalne porezne politike, korupcije na svim razinama, anarhičnog zakonodavstva i milijun suludih parafiskalnih nameta«. Bit ćemo privlačni investitorima kad premijer i njegova vlada svedu takve prepreke na minimum. A ne zato što su naši radnici praktički džaba.

UTORAK 1500 kaznenih prijava svedeno na 25

Odgađaju se sportske igre Hvidre koje su se trebale održati od 12. do 14. listopada, upravo u vrijeme vukovarskog događanja naroda koje je zakazao gradonačelnik Ivan Penava na temu šutnje institucije oko procesuiranja ratnih zločina. Josip Đakić, dugogodišnji HDZ-ov saborski zastupnik i šef Hvidre, tako je okrenuo kompletnu organizaciju ratnih vojnih invalida na stranu premijera Plenkovića i njemu odanog vodstva stranke.

Iz Đakićevih je izjava posve jasno kako i on smatra da je prosvjed namjerno naciljan na 13. listopada i »dodane vrijednosti« od 1200 emocionalno lako zapaljivih ratnih invalida iz cijele Hrvatske koji su tada trebali biti u Vukovaru. Đakić se slaže s vodstvom svoje stranke da Penava preko ratnih zločina odrađuje neke druge ciljeve, među kojima je najočitiji destabilizacija Vlade za račun stranačke i izvanstranačke radikalne desnice. – Ta Penava je prihvatio pokroviteljstvo Hvidrinih igara – rekao je Đakić – pa je, prema tome, vrlo dobro znao da se datumi preklapaju, nema tu nikakve slučajnosti.

No, najveći udarac Penavi i krugu oko njega zadao je zapravo Vladimir Šeks na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a. Iz pozicije bivšeg visokog državnog dužnosnika i sadašnje sive eminencije stranke, Šeks je kazao da je Franjo Tuđman osobno spriječio procesuiranje ratnih zločina dok su se dokazi još mogli prikupiti, a svjedoci su bili na raspolaganju. Pod pritiskom međunarodne zajednice, »Tuđman je još 1992. zaustavio niz istraga koje sam ja pokrenuo kao javni tužitelj«, rekao je Šeks. A ista stvar ponovila se i 1998. »kada sam, po Tuđmanovom nalogu, 1500 kaznenih prijava za ratne zločine u Vukovaru i Slavoniji morao svesti na samo 25«.

Slično, premda bez Šeksove izričitosti, govorio je lani pred Saborom i bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. On je pokušao objasniti da se s progonom ratnih zločina nije dovoljno uspjelo jer »tada, kad je to bilo friško, nisu poduzimane sve radnje i nisu prikupljani relevantni dokazi«.

I predsjednik Županijskog suda u Osijeku Anto Rašić rekao je nedavno da je dokazivanje ratnih zločina danas jako otežano »s obzirom na znatan protok vremena od njihova počinjenja«.
Dakle, mnogim i mnogim osobama koje su počinile zvjerstva nad Hrvatima odavna se može staviti soli na rep jer se procesi više ne daju potkrijepiti s dovoljno materijala, ili jer su počinitelji nedostupni. A zašto se to dogodilo, neka Penava pita – Tuđmana.

SRIJEDA Vaso je Vaso, a Blaž je Blaž

Uuups, ujutro je na ispitivanje u vezi s aferom Mamićevih lažnih SMS-ova i bivšim policajcem Franjom Vargom priveden i stanoviti Blaž Curić. Tip ima pedigre: vozač je potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića i, gle čuda, kum potpredsjednika HDZ-a Milijana Brkića. Istraga smatra da je osoba koja je Vargu telefonom upozorila da mu se sprema uhićenje i da smjesta uništi sve dokaze upravo taj Curić, koga je njegov kum i zaštitnik zaposlio kod Tolušića, a s njim i njegovu ženu.

Odmah se u javnosti začela rasprava o tome je li to kraj Milijana Brkića, koji je s 33 godine uzeo državnu mirovinu i, nezabrinut za egzistenciju, posvetio se proboju u visoku politiku. Vidjet ćemo.

No, Brkić je imao na glavi velike afere s dokazano plagiranim diplomskim radom i Karlovačkom bankom, bio je čovjek Karamarkove politike, a Plenković, koji je sebi skovao nadimak Vjerodostojni, svejedno ga je postavio za potpredsjednika Sabora. Vasine izjave bile su mnogo puta suprotne politici kakvu je promovirao Plenković, ali premijer ga je uvijek puštao da se slobodno razmahuje. Brkićev brat dobio je do sada od Plenkovićevog koalicijskog partnera Bandića već desetak gradskih poslovnih prostora u centru Zagreba, dok obrtnici i drugi koji se žele baviti poduzetništvom – a nisu Vasina braća – ne mogu na tim natječajima dobiti u najam ni šupu. No Plenković i na to žmiri.

Brkić je Brkić, a Curić je Curić – izjavit će u četvrtak Andrej Plenković u pomirljivom tonu presrećući sva pitanja o tome kako je kum-vozač mogao znati za tajnu istragu USKOK-a i otkud da baš on dojavljuje Vargi da mu je odzvonilo. Zato se ne treba čuditi ako stvar naprosto legne. Plenković o izborima više ne razmišlja. A ako do njih ipak dođe, barjaktar HDZ-ove desnice će mu opet trebati.

PETAK Nema, majci, predomišljanje oko vjeronauka

Škole od Splita do Makarske dobile su strogi dopis od Katehetskog ureda nadbiskupije i kome ih predstojnik, don Josip Periš, kori i proziva zbog navodne »diskriminacije vjeronauka«. Ako su djeca u prvom razredu krenula na vjeronauk, nema više ponovnog traženja suglasnosti od roditelja u kasnijim razredima, nema nikakvih anketa, nema predomišljanja, propisuje im don Josip. Pritom prijeti ravnateljima ugovorima Hrvatske sa Svetom Stolicom stavljajući im pod nos kako tamo »jasno stoji« da vjeronauk u svim osnovnim i srednjim školama postaje »obavezan predmet« za sve one koji su ga jednom izabrali.

»Stoga Vas dobronamjerno molim«, piše ravnateljima don kateheta, »da ubuduće iz godišnjih anketa o izboru novih nastavnih predmeta izostavite katolički vjeronauk, budući da je on već izabran (ili nije) u prvom razredu osnovne škole«. Također im zabranjuje da vjeronauk stavljaju u drugu smjenu, sve druge izborne predmete mogu, ali vjeronauk ne.

Bezobrazluk crkvenih vlasti stvarno je bez presedana. Ali Ministarstvo obrazovanja gospođe Divjak odgovara na ovo birokratskim priopćenjem i, naravno, pokriva se ušima. Poseban status vjeronauka u javnim školama među svim ostalim izbornim predmetima ministrica ne dovodi u pitanje.

Bili bi vam mnogo zahvalni da podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu