Zašto učenici nekih škola neće učiti povijest i biologiju, ali hoće vjeronauk?

Hrvatskim medijima je odjeknula vijest da učenici nekih trogodišnjih strukovnih škola, u kojima je ove godine krenula eksperimentalna provedba tzv. dualnog programa, više neće imati biologiju, povijest, kemiju, fiziku i geografiju.

Prema resornom ministarstvu riječ je o četiri strukovna zanimanja - prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. No kroz dvije godine dualni program trebao bi se početi primjenjivati u svim trogodišnjim strukovnim školama.

Nastavnici ostaju bez posla

Neki profesori tvrde da su za ovakvu odluku Ministarstva doznali tek krajem kolovoza, iako bi ona mogla značiti da će neki od njih imati značajno smanjenu satnicu ili će čak ostati bez posla.

No, iz Ministarstva odgovaraju da dualni program nije ništa novo, da se na njemu radi već godinama te da je ionako riječ samo o eksperimentalnom programu koji se provodi tek u manjem broju škola. On je, tvrde, sukladan Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, a u njegovoj izradi sudjelovali su razni stručnjaci. Ideja mu je da se učenici uz smanjeno opterećenje općeobrazovnim predmetima koji nisu ključni za njihovu struku bolje pripreme za posao kojim će se baviti.

Problem s vjeronaukom

Neki su u ovom kontekstu postavili pitanje zašto se smanjuje učenje predmeta kao što su fizika, kemija, biologija, geografija i povijest, a vjeronauk ipak ostaje. Po čemu je on važniji za bilo koju struku od spomenutih predmeta?

Tu je važno razumjeti dvije stvari. Kao prvo treba znati da se vjeronauk ne može ukloniti iz školske nastave zbog ugovora između Hrvatske i Svete stolice koji se nazivaju Vatikanskima. Postoje četiri ugovora, a HDZ-ova vlada ratificirala ih je od 1996. - 1999.

U Ugovorima postoji stavka prema kojoj se oni mogu mijenjati ako se okolnosti promijene pa to jedna od strana potpisnica pokrene. To je također u skladu s Bečkom konvencijom o međudržavnim ugovorima. No za to je potrebna politička volja, odnosno najmanje natpolovična većina u saboru.

Odvjetnik Alan Sorić, član udruge Protagora, kaže da bi hrvatska strana trebala pokrenuti postupak.

„Ako hrvatske vlasti zatraže promjenu Vatikanskih ugovora, Vatikan bi mogao pristati ili ne. No ako ne pristane, Hrvatska bi imala pravo raskinuti ugovore. Stoga bi Vatikanu trebalo biti u interesu da pristupi njihovoj izmjeni“, objasnio je za Index Sorić.

Vjeronauk zapravo nije izborni!

Kada je riječ o vjeronauku, veći problem je zapravo u tome što je on u srednje škole uveden na način koji je perfidniji od onoga koji vrijedi za osnovne škole. Naime, u osnovnim školama vjeronauk ima položaj izbornog predmeta koji učenik može i ne mora pohađati. Naravno, on nije ravnopravan drugim izbornim predmetima, već je povlašten jer ne može biti izmješten izvan redovne satnice kao što to mogu biti drugi izborni predmeti. Stoga postoji onaj poznati problem da se učenici povlače po hodnicima i stubištima škola jer imaju rupe u satnicama.

No, u srednjim školama vjeronauk je dobio još bolji status. On tu u biti nije izborni predmet već je tzv. alternativni predmet. Učenici ne mogu izabrati da neće vjeronauk već moraju birati između etike i njega. Štoviše, prema upućenima u problem, Kaptol tu resorno ministarstvo drži u šaci jer u svakom trenutku može tražiti da se njegova satnica još i poveća sa sadašnjeg jednog sata na dva tjedno.

Bili bi vam zahvalni ako podrzite nas sajt otvaranjem oglasa ispod i na vrhu